(Eng. Fatigue -umor, zamor, premorenost). Najčešće se opisuje kao neobična zamorenost, koja ne prolazi ako se dobro naspavate. Pogađa mnoge ljude oboljele od leukemije, Hodgkinovog ili Non-Hodgkinovog sindroma i mijeloma. Istraživanja su pokazala da oboljeli koji osjećaju zamorenost, mogu osjetiti posljedice danima, tjednima, čak i mjesecima. To može utjecati na mnoge važne segmente života, kako fizički tako i na emocionalni segment. Pacijenti se najčešće osjećaju iscrpljeno, kao da imaju manjak energije za uobičajene dnevne aktivnosti. Poteškoće sa hodanjem, pričanjem, odlučivanjem te osjećaj razdražljivosti mogu signalizirati da osoba pati od premorenosti. Za razliku od premorenosti kod zdravih ljudi, premorenost kod oboljelih osoba je dugotrajna, stresnija i vjerojatno se neće riješiti odmorom ili snom.

Međutim postoje načini da se tim ljudima pomogne, npr. medicniskim tretmanom, zdravom prehranom i promjenama u stilu života. To pomaže mnogim ljudima da se osjećaju bolje i da imaju više energije u borbi protiv premorenosti.

Premorenost je povezana sa bolesti i sa liječenjem. Ponekad postoji i klinički uzrok premorenosti, međutim najčešće je nepoznat.

Bolesti kao leukemija, Hodkinov i Non-Hodkinov limfom i mijelom mogu uzrokovati premorenost direktno, ili se ona može pojaviti kao rezultat terapije. Ovo su neki poznati fizički, socijalni i emocionalni uzroci premorenosti:

• Komplikacije u tijeku bolesti, kao što je anemija ili infekcije mogu smanjiti potrebnu količinu kisika i hranjivih tvari. Što manje kisika i hranjivih tvari ima, to će tijelo ima manje energije, te s vremenom pacijenti počinju osjećati premorenost.
• Kako stanice raka umiru, otpuštaju određene tvari u tijelo. Te tvari (cytokines) su toksične i to uzrokuje premorenost.
• Promjene u dnevnoj rutini mogu uzrokovati stres. Drugačiji način prehrane, spavanja, odlasci u bolnicu, medicinski pregledi i terapija, sve su to čimbenici koji uzrokuju premorenost.
• Emocionalni stres kad se morate nositi sa dijagnozom također uzrokuje premorenost. Koncentriranje da prikupite što više novih informacija, odluke koje morate donijeti, tjeskoba i depresija također iscrpljuju energiju.
• Terapije koje se danas koriste u liječenju su učinkovitije i kompleksnije. Kombinacije terapija (kao kemoterapija i radioterapija ili druge terapije) pomažu u borbi protiv bolesti, ali također mogu izazvati premorenost.
• Pacijenti koji primaju citotoksičku terapiju, radioterapiju, presađivanje koštane srži ili biološku terapiju često osjećaju neki stupanj premorenosti.

Postoji nekoliko načina kako se možete nositi sa premorenosti. Jedan od njih je da probate riješiti fizičke probleme: infekcije i anemiju. Pacijenti trebaju razgovarati sa liječnikom i ako anemija uzroku premorenost kod njih, tražiti tretman, a ako lijekovi nisu dovoljni mogu dobiti transfuziju.

Također mogu napraviti promjene u prehrani i stilu života. Pojačati vitamine i mineralne dodatke u prehrani i obratiti pažnju na količinu kalorija koju dnevno unose. Pojačati fizičku aktivnost i potražiti psihološku pomoć. Razgovarajte s liječnikom o tome. Također posvetite više vremena odmoru, bitno je dobro se naspavati tijekom noći, no odmarajte se više i tijekom dana.

Organizirajte svoj dan, izbjegavajte nepotrebne napore. Izbjegavajte stresne situacije, one oduzimaju, često nepotrebno, dosta energije.

Naučite prepoznati signale koje vam tijelo šalje, i ravnajte se po njima; imat ćete bolje i lošije dane, a ako naučite slušati svoje tijelo, moći ćete bolje iskoristiti energiju koju imate.